BOŠNJAČKA RUKA NIKADA VIŠE NEĆE NOSITI TUĐI BAJRAK!

SVE NA VAKAT: Ljuški sa bajrakom

U Bošnjačkom islamskom kulturnom centru na Richmond Hillu u petak večer, 27. januara 2017., Bošnjačko-američka nacionalna asocijacija (BANA) u suradnji sa Islamskom zajednicom i Kulturnim centrom Plav-Gusinje u New Yorku, održali su bošnjački muhabet pod motom: „Bošnjače, ponosno podigni svoj bajrak“.

U finoj atmosferi bošnjačkog muhabeta, prisutnima su se obratili predsjednik Odbora Islamske zajednice u Plavu, nekoliko članova odbora BANA i IZ Plav-Gusinje.

Također, svoja viđenja oko trenutne situacije među Bošnjacima, balkanskom regionu, obnovi tužbe BiH protiv Srbije i Crne Gore za agresiju i genocid, ali i po pitanju bošnjačkog nacionalnog bajraka iznijeli su i prisutni u ovoj večeri.

Prema onome što se moglo čuti na skupu i nakon njega, uglavnom je vladalo opće raspoloženje da se među Bošnjacima moraju otklaniti nesuglasice, jačati vjerski, nacionalni i kulturni identitet, jačati institucije, čuvati emanet, vakuf, sa isticanjem da bošnjačka ruka nikada više neće nositi tuđi bajrak!

Članovi BANA najavili su da će u skorije vrijeme početi izvođenje radova na Memorijalnom centru žrtvama genocida „Šadrvan“ u Monticellu. Također da je u toku snimanje određenih kadrova i za drugi dokumenatrini film genocid nad Bošnjacima i Albancima u Plavu i Gusinju 1912-13. i 1919. godine.

Svečana sala Bošnjačkog islamskog kulturnog centra za ovu priliku je bila dekorirana bošnjačkim zastavama sa ljiljanima, IZ i posebno ističemo zastavu Armije RBiH koja je poklon i bila je na više ratišta u odbrambeno-oslobodilačkom ratu na BiH. Zastava je autentučna!

Naši mladi su veče otvorili učenjem Kur’ana, a zatvorili ilahijom.

Ammar Krcić proučio suru iz Kur’ana časnog

Program je počeo učenjem sure El – Kiame iz Kur’ana časnog, koju je proučio student Ammar Krcić, koji je također sve prisutne pozvao da zajednički pred duše šehida prouče El-fatihu.

Aida Šarkinović

– Nakon par uspješnih promocija knjiga bošnjačkih autora Bošnjačko-američka nacionalna asocijacija ide dalje…. Sa ovim bošnjačkim muhabetom želimo da približimo Bošnjake, učvrstimo naše veze i da, uz svo poštovanje ovoj zemlji koja nas je udomila, da se zajednički odupremo onom negativnom zubu asimilacije. Zato se nadamo da smo ozbiljno shvatili poruku ovog skupa, te koliko je važno da mi Bošnjakinje i Bošnjaci ponosno nosimo svoj bajrak, te da taj emanet prenesemo na naše potomstvo…, rekla je ispred organizatora član IO BANA Aida Šarkinović, voditeljica programa.

Muharem Purišić, predsjednik BANA

Predsjednik Bošnjačko-američke nacionalne asocijacije dipl. ecc. Muharem Purišić prisutnima se zahvalio na masovnom dolasku, posebno predsjedniku Odbora IZ u Plavu koji je odvojio vremena da u ovoj večeri bude sa nama. Također se zahvalio omladini i medijima koji prate skup.

Šefkija Šabović, predsjednik Odbora IZ u Plavu

Šefkija Šabović, predsjednik Odbora IZ u Plavu, u kratkom obraćanju prisutne je salamio u ime odbora na čijem je čelu, te svima je poželio puno uspjeha u svakom pogledu. Ujedno je naglasio:

– Hoću da vam poželim ono što ovdje najmanje imate; a svega imate, osim slobodnog vremena za familiju i sloge među džematima. Daj Bože da se složite, jer sloga, ljepota i sva snaga je u džematu. Molim Allaha dž.š. da vam podari svako dobro, – istakao je Šabović.

Senad Kočan, član IO BANA

O osnovnim ciljevima i zadacima Bošnjačko-američke nacionalne asocijacije govorio je član IO Senad Kočan, koji je istakao da BANA pripada NVO sektoru, te da će raditi na zaštiti ljudskih prava; predstavljanje i zastupanje interesa svojih članova i koji budu zatražili uslugu ove asocijacije. Ističemo veoma blisku suradnju sa Vijećem za američko-islamske odnose (CAIR), organizacija koja se bori za ljudska prava, sa kojom ćemo u narednom period uraditi tribinu.
Kočan je u nastavku naglasio nekoliko osnovnih programskih ciljeva i zadataka BANA od kojih je izdvojio:
– zastupanje i predstavljanje interesa Bošnjaka;
– očuvanje bošnjačkog nacionalnog identiteta;
– njegovanje bosanskog jezika i pisma;
– istraživati istinu kroz vrijeme o genocidima nad Bošnjacima;
– institucionalno očuvati sjećanje na bošnjačke žrtve genocidá u Bosni i Hercegovini i Sandžaku, Srbiji, Crnoj Gori i Kosovu;
-zaštita ljudskih prava i osnovnih sloboda;
-zalagati se za ispravku neistinitih historijskih činjenica koji se tiču bošnjačkog naroda;
-zalagati se za poboljšanje ekonomskog stanja Bošnjaka, stanja sloboda…
– pospješivati prijateljske veze sa etničkim zajednicama koji žive u SAD, sa kojima nas vezuje svakodnevni život…itd.

Nevzad Kurtagić, sekretar BANA

Nevzad Kurtagić, sekretar BANA, govorio je o ključnim karakteristikama i važnosti bošnjačkog bajraka.
– Čast je nositi bajrak sa ljiljanima i biti pod ovim bajrakom pod kojim su se časno borili najbolji bošnjački sinovi, da naglasim, da ruke nisu okrvarili, obraz su sačuvali i ovu bjelinu našeg bajraka. Zato ga sa ponosom nosimo jer su ga nosili i državu Bosnu i Hercegovinu pod njim branili svi Bošnjaci, od Gusinja, Plava, Rožaja, Bihora, Bijelog Polja, Pljevalja, Novog Pazara, Tutina. Sjenice, Prijepolja, Priboja i naravno svim gradovima Bosne i Hercegovine…rekao je između ostaloga.

Kurtagić je također naglasio: – U kontekstu slobodne nacije i razvoja države i regije gdje su Bošnjaci autohton narod, bez straha i ustručavanja podignimo svojim čistim rukama časni bošnjački i sandžački bajrak. Najzad to garantiraju ustavi država u kojima živimo: Crna Gora, Srbija, Kosovo, Makedonija…. Zato u svim prilikama na kojima se nose bajraci, manifestacije, svadbe i druge svečanosti nosimo sa ponosom samo naš bošnjački bajrak!!! – zaključio je on.

Avdo Metjahić

Najstariji član BANA i član UO, Avdo Metjahić, autor više knjiga je istakao u posljednjih 100. godina, nametali su nam tuđe zastave.

– 21. maja 1992.godine sa nekoliko naših Bošnjaka bio sam prisutan na počasnom podizanju zastave Republike Bosne i Hercegovine ispred UN-a, poentirajući da je tu bio i Šefkija Radončić. Zastava je bila podignuta na trećem koplju, i tako smo svi bili srećni. Bajrak je nešto po čim se svi skupa trebamo okupljati.

Razočara me kada vidim u našem zavičaju podižu zastave sa krstovima. To mu dođe nekako isto kao kada bi Židovi isticali i podizali zastavu sa kukastim krstom ondašnje nacističke Njemačke, kaže Metjahić i nastavlja: – Personalno ja to nikada neću učiniti posebno što znam historiju toga bajraka i šta je sve kralj Nikola počinio našem narodu u Plavu i Gusinju 1912. i 1913., uključujući i one poslije njega do današnjih dana, – zaključio je on.

Prisutni pažljivo prate svaki detalj i riječ na 5-minutnom video klipu iz dokumentarnog filma “Bošnjaci – genocid u kontinuitetu”

Poseban utisak na prisutne je ostavio 5-minutni isječak iz dokumentarnog filma “Bošnjaci – genocid u kontinuitetu” autora Avde Husienovića u produkciji Bošnjačko-američke nacionalne acocijacije (BANA). Snimanje filma je započelo marta 2013., u periodu 100.godišnjice genocida nad Bošnjacima i Albancima u Plavu i Gusinju, kada je krenula hajka protiv žrtava i potomaka žrtava genocida od strane crnogorskog esbilišmenta koji angažiraju svoje udbaše u CG i New Yorku i Sarajevu. U filmu su obuhvaćena do sada istražena područuja gdje je genocid počinjen nad Bošnjacima. Inače film traje 135 minuta, premijere i projekcije su ljetos održane u Plavu, Gusinju, Rožajama, Novom Pazaru, Pljevljima, i u novembru u Sarajevu, dok se u skorije vrijeme očekuje velika premijera u New Yorku, Torontu, a nakon toga u drugim gradovima Amerike.

Esad Krcić

O razlozima i važnosti snimanja filma govorio je osnivač i gl. urednik Bošnjaci.Net Esad Krcić, ujedno član IO BANA. On je posebno istakao da se radi o filmu o genocidu nad Bošnjacima, nad kojima se u kontinuitetu više od 300 godina planirano i organizirano provodi od Gusinja do Cazina. Krcić se osvrnuo na genocid nad Bošnjacima i Albancima u Plavu, da se od 1912./13 i 1919. do danas taj kraj se nikada nije oporavio. Govorio je ukratko i o planski počinjenim genocidima nad Bošnjacima u drugim mjestima u Sandžaku i Bosni.

Također je istakao važnost da Bošnjaci nakon svega poštuju nacionalna obilježja i naglasio da više nikada ni jedan čestiti Bošnjak u svojoj ruci neće nositi tuđi bajrak.

Hadži Ago Kolenović

Hadži Ago Kolenović je istakao da u periodu obilježavanja 100.godišnjice genocida u Plavu i Gusinju zacrtano je nekoliko važnih planova i ideja koje završavamo jednu po jednu. Dokumentari film je, havala Bogu, završen, sada je na red izgradnja Memorijalnog centra žrtvama genocida “Šadrvan” u Monticello-u, pred duše šehida. Jer u Plavu i Gusinju nisu našli mjesta i razumjevanja da se napravi. Kolenović je posebno naglasio, da Bošnjački centar u kojem je održava skup, 100-tinu godina je bio crkva, ali baš pred 100.godišnjicu kada su pokušavali nasilno da pokrste sve naše u Plavu i Gusinju, Allah dž.š. je dao dar i beriket da ovaj novi centar bude škola za naše buduće generacije.

Hadži Smajle Srdanović, predsjednik IZ&KC Plav-Gusinje

Predsjednik IZ&KC Plav-Gusinje h. Smajle Srdanović je istakao važnost dokumentarnog filma koji treba imati svaka naša porodica, gledati, učiti, pamtiti…
– Naš narod ima nešto što zovemo merhamet i nakada na nikoga ne bi digli ruku… ne možemo da shvatimo da ima takvih da ženu u drugom stanju raspore ubiju nju i dijete; ili da tek novorođenu bebu (u Potočarima) koja je pustila tek prvi plač, uzme je slomi joj vrat, zgazi je i kaže ovo dijete vam nikada više neće zaplakati… to ne može da uradi insan, to može da uradi samo onaj koji su ispod nivoa hajvana, naglasio je on.
Srdanović je također istakao da na ovakvim skupovima naša organizacija vam ne nudi niti mržnju, niti poziva na osvetu već kroz edukaciju da naučite da nam se više nigdje i nikada ne dogodi ono što se događalo. Najzad znamo mi dobro zašto smo ovdje!

Bajram Julević

Kratko se obratio Bajram Julević koji je istakao važnost korišćenja pojmova bošnjačke i sandžačke zastave.

Halil Lješnjanin

Zbog nerazumijevanja u zavičaju Plavu i Gusinju za izgradnju memorijalnog obilježja sjećanje na žrtve genocida, Halil Lješnjanin koji u centru Plava posjeduje stan u zgradi do Opštine sa velikom izlaznom terasom od 150 km2 ponudio je da je pokloni u svoje ime i porodice da se na tome mjestu uradi projekat i uradi memorijalno obilježje, što je izazvalo burne reakcije prisutnih.

Nuro Bicić

Nuro Bicić je istakao da podržava rad BANA i komentarisao političko-društvene prilike među državama na Balkanu. Više sa ironijom je rekao, da je dobro što se „voz zdravo i dobro vratio sa granice Kosova za Beograd“. Također je istakao važnost revizije tužbe Bosne i Hercegovine protiv Srbije i Crne Gore za agresiju i genocid nad Bošnjacima. On je naglasio, s obzirom da je srpsko-hrvatski savez očigledno na snazi, te da se Dodik i Čović ne slažu za obnovu postupka, znači da su Bošnjaci usamljeni, ali to nam je velika opomena, te da trebamo biti oprezni. Bicić je još istakao da je prošle godine bio u zavičaju u vremenu premijere dokumentarnog filma, te da je razačoran nezainteresiranošću naših ljudi za tako važne projekte, što na jedan način govori da ljudi nemaju slobode.

Dr. Mersim Ziljkić, portparol BANA

Dr. Mersim Ziljkić, portparol BANA, je u vremenu premijere i projekcija bio u zavičaju, uzvratio je na Bicićeve riječi o posjećenosti, ali napomenuo da dobro znamo kakve su političke igre tamo.
– Plav i Gusinje su herojski gradovi, ali su trenutno, kako kažu – porboljeni, ali nemojte da se razočarate, ja sam presrećan da je u Gusinju u Centru za kulturu bila puna sala, s obzirom kakve su bile intrige i propagande, čak su mi rekli neki ljudi da se sve to izbojkotuje. Ipak, svaki naš čovjek koji nosi din i iman, kada su ovakvi projekati u pitanju, nema toga koji neće sjesti i pogledati ovaj film.
Dr. Ziljkić se posebno zapitao, otkud u nama Bošnjacima toliki merhamet nakon toliko genocida koji su sprovedeni, nakon toliko silovanja, ubijanja, pljački … i kako to da mi nakon svega pružamo ruku pomirenja? Kako da mi ne mrzmo, da opstajemo u dinu, naciji i u džematu. To je Allahova volja…
– Ne može niko da razvoji mene od braće Gusinjana niti njih od mene. Nema te države u svijetu koja može proturiti u mom mozgu da su mi Gusinjani, Rožajci, Pazarac neprijatelj… da nam je Bosna tuđa država; to je naša matica! Znajte dobro, bez Bosne nema našeg opstanka Bošnjaka, ali vjerujte bez Bosne, Kosova i Albanije ne može opstati islam u Europi. Zato moramo da volimo našu maticu Bosnu!

Financijsku potporu radu Bošnjačko-američkoj nacionalnoj asocijaciji nenametljivo su pružili i ponudili Bošnjaci i biznismeni koji su bili prisutnu u ovoj večeri bošnjačkog muhabeta.

Selma Radončić je prekrasnim glasom otpjevala ilahiju, što je bio kraj zvaničnog programa, ali i početak za bogati sohbet koji su pripremile vrijedne Bošnjakinje. Večeru su sponzorisali hadži Zijo Suljić, h. Smajle Srdanović i Mirsad Klapija. (Foto: Ammar Krcić i Tekst: H. Redžić)

Odličan izvođač ilahija i kasida: Selma Radončić