 Centar za kulturu u Plavu
PREMIJERA JE NAJAVLJENA U SLJEDEĆIM GRADOVIMA SANDŽAKA:
|
 Najavna i odjavna špica  |
Nakon višegodišnje pripreme i snimanja u petak večer, 22. jula 2016., u Centru za kulturu u Plavu premijerno je prikazan dokumentarni film „Bošnjaci – genocid u kontinuitetu“ sarajevskog režisera, scenariste, publiciste i autora Avde Husenovića, u produkciji BANA – Bošnjačko-američke nacinalne asocijacije; potomaka žrtava genocida i preživjelih žrtva genocida, odnosno njujorškog Odbora za očuvanje sjećanja na žrtve genocida.
Dokumentarni film je snimljen u povodu obilježavanja 100.godišnjice genocida nad Bošnjacima i Albancima u plavsko-gusinjskom kraju 1912/13., uključujići i 1919. godinu. Sadržaj filma je zaklopio perid od tri stoljeća, svaki kutak država balkanskog poluostrva u kojima je vršen genocid nad Bošnjacima.
Velika sala Centra za kulturu u Plavu bila je ispunjena do posljednjeg mjesta. Glavni promotor na premijeri pomenutog filma bio je ugledni inteleketualac, historičar i istraživač dr. Enes Plelidija, profesor na Sarajevskom univerzitetu. Dr. Pelidija je se posebno osvrnuo, kako su narodi u balkanskim državama svi pisali svoje historije, snimljeni filmovi, sačuvana predanja, prepričavali dok su Bošnjaci šutjeli, od straha nisu smjeli pričati:
– Kod nas Bošnjaka samo četiri svijeta, šapat, niko nije smio da kaže koje ubica i zašto ubija. Niko nije smio da piše, bojeći se… učili smo u školama, bio je obavezan predmet da znamo i o Jasenovcu, i o Kragujevcu, i o drugim svim jamama i kamama, koje su se desele… i trabali smo da znamo. Ali krvava Drina, teški Sandžak, teški taksirat koji se bio nadvio nad ovim prostorima, naročito u XX stoljeću, nije niko znao. Čak, na žalost, među našem mlađem naraštaju, šutilo se da se ne optužimo, da se ne napadne neko zbog nekog nacionalizma zbog izliva šovinizima. A nije se moglo ni pisati. Znate li zašto? Nismo bili priznati, niti smo tretirani kao narod, niti je cijenjena naša kultura, niti civilazacija. Nismo imali nikakve nacionalne i obrazovne institucije da o tome govorimo, pišemo, da o tome upoznamo sebe i druge, i da ne daj Bože, ponavlja se poslije prvog, drugog, petog, desetog genocida.
 DR. ENES PELIDIJA: I nije slučajno što je prva promocija ovog dokumentarnog filma upravo u ovom kraju, Plavu i Gusinju, u kojem je u vremenu Prvog balkanskog rata počinjeno nasilno masovno pokrštavanje, strijeljanja i ubistva, i to nije ništa drugo već jasno i glasno kazati da je to genocid! |
 Sead ef. Jasavić proučio je ašare  Oduševili publiku: Hor “Sultanija”  |
Sada smo u situaciji da prvi put govorimo šta nam se desilo, ne smao u XX stoljeću nego od početka kako su neki projekti bili projektovani, čak u XVII stoljeću gdje se dešavao zločin genocida, ali ni jednom mjestu nije podignut spomenik da posjeća i opominje. Ni u Foči, ni u Čajniču, Goraždu, ili ovdje u Plavu i Gusinju, u Bihoru, Bukovici i u bilo kojim drugim mjestima. Nije se smjelo! Sada smo u situaciji da govorimo. Nikoga nećemo napasti za ono što nije učinio, ali nemamo parvo u ime budućih generacija da šutimo ono što nam se činilo. Ne pozivamo na osvetu, zbog činjenja zlodjela, zbog onih koji se sudi u Haagu ili u drugim mjestima i državama. Pozivamo samo da se čuje istina.
Zbog činjenica da je večeras ovdje među nama autor, ne samo ovog filma, već više filmova na ovu temu što se desilo u zadnju deceniju XX stoljeća, ali i na teme o svim zločinima genocida koji su se dešavali u periodu XX stoljeća. I nije slučajno što je prva promocija ovog dokumentarnog filma upravo u ovom kraju, Plavu i Gusinju, u kojem je u vremenu Prvog balkanskog rata počinjeno nasilno masovno pokrštavanje, strijeljanja i ubistva, i to nije ništa drugo već jasno i glasno kazati da je to genocid!
Mi moramo da kažemo da nam se genocid desio na početku i na kraju XX stoljeća, ali genocid se desio i u Šahovićima, i u Bukovici, i u Bosanskoj Krajini… I gdje god su bili Bošnjaci, pripadnici islamske vjere. Zašto? Zato što drugi, ne narodi već pojedinci i grupe, nisu željeli ni jezik, ni naciju, ni kulturu, ni vjeru da postoji ona protiv koje su se borili. A to je protiv islama, muslimana i Bošnjaka. Sada kroz ovaj i ovakve filmove mi samo želimo za trajno vrijeme, mi među sebe upoznamo, ali i da upoznamo naše komšije i čitav svijet kakav je taj narod bio i kroz šta je prolazio u zadnja tri stoljeća, zaključio je dr. Pelidija čiji je govor u više navarat propraćen snažnim aplauzima.
O filmu je govorio autor Avdo Huseinović, koji je između ostaloga rekao:
– Vi uistinu večeras prisustvujete jednom historijskom trenutku, ne zbog mene ili ljudi koji su radili na ovom projektu, već zbog jedne činjenice da je prvi dokumetarni film koji prezentuje genocid u kontinuitetu nad Bošnjacima i drugim muslimanima na području Balkana. Tri stoljeća genocida! Kao što je prof. dr. Pelidija rekao, da je XX stoljeće, posebno stoljeće genocida, i ništa se o tome ne zna, sve do ovog posljednjeg genocida na kraju XX stoljeća, nismo imali predstavu za ogromne ratne zločine. Pogledajte, tri stoljeća genocida a ni jedne presude. To je jedan globalni fenomen nezapamćen u historiji čovječanstva.
 AVDO HUSEINOVIĆ: I nije slučajno što prijemijera kreće iz Plava koji će, ako Bog da, doživjeti milionske preglede. Ovaj film je nezaustatvljiva kategorija, ljudi će ga gledati na TV, Youtube kanalu… |
Tri ipol godine smo radili ovaj projekt. Iza sebe imam 15-tak dokumentarnih filmova, a uistinu rad na ovome mi je bio teži nego na svim prijethodno urađenim, ali ne žalim se… Onog momenta kada sam došao negdje na srednu posla, prvo što sam pomislio i što sam se zapitao, je li uopće moguće da smo mi kao narod opstali. Ja vjerujem da bi mnogo veći narodi nestali da su doživjeli sudbinu Bošnjaka u posljednja tri stoljeća.
Ovo je prilika da skrenem pažnju na onu grupu naše braće koji su se okupili oko BANA – Bošnjačko-američke nacionalne asocijacije u New Yorku, od nekih 7-8 miliona Bošnjaka koji danas bitišu na dunjaluku, jedna mala grupa od dvadesetak ljudi, dosjeti se, dobije išaret da treba da uvakufi svom narodu ovakav projekat. I to je jedna nestvarna činjenica. Film traje 2 sata i 20 minuta. Pogledajte tri stoljeća genocida u 2 sata i 20 minuta. Za standarde dokumentarnog filma jeste dugo, međutim moram vam skrenuti pažnju, postoji film na temu holokausta, na temu Auschwitza, on traje 8 sati, i nikada se nije desilo da jedan Jevrej napusti film da ga ne odgleda do kraja. Zato duboko vjerujem da će i vi ostati do kraja i da skupa pogledamo odjavnu špicu. I nije slučajno što prijemijera kreće iz Plava koji će, ako Bog da, doživjeti milionske preglede. Ovaj film je nezaustatvljiva kategorija, ljudi će ga gledati na TV, Youtube kanalu, na premijerama, u kućama i drugim prigodnim skupovima… Jedno poglavlje ovog filma zauzima priča o Prvom balkanskom ratu, o genocidu nad Bošnjacima i Albancima u plavsko-gusinjskom kraju 1912., 1913. uključujići i 1919. godinu, rekao je između ostaloga autor filma Avdo Huseinović.
 DŽEVAT MUSIĆ: Posljedice takvih genocidnih zločina koji su se desili u Plavu 1912., 13 i 1919. godine, ostavili su stravične tragove. |
U ime domaćina premijere i potomaka žrtava genocida obratio se Dževat Musić, koji je ispričao stradanje svoje porodice u genocidu posebno naglasio:
– Svi oni koji u Crnoj Gori, Srbiji i na Balkanu neće da private da su na balkanskim prostorima planski počinjeni genocidi nad Bošnjacima, ima li takve tragedije kao što je moja porodica doživjela. Posljedice takvih genocidnih zločina koji su se desili u Plavu 1912., 13 i 1919. Godine, ostavili su stravične tragove. Samo da vas podsjetim popisom 1921. Godine na ovom području utvrđeno da živi oko 12000 stanovnika, dok na zadnjem popisu prije nego što su bili balkanski ratovi ovdje je živječlo nešto preko 24000 stanovnika. Za tih desetak godina stanovništvo je prepolovljeno, istakao je između ostalpoga Musić.
U ime producenata dokumentarnog filma idejnih nosioca BANA – Bošnjačko-američke nacinalne asocijacije obratio se dr. Mersim Ziljkić:
– Povod i ideja snimanja dokumentarnog filma ovakve vrste, jeste upravo stoljeće od sjećanja na Bošnjake i Albance kojima je 1912. i 1913., nasilnim masovnim strijeljanjima i pokršćavanju namijenjeno potpuno zatiranje. Uključujući i 1919. godinu.
Ovaj historijski projekat ima ulogu kolektivnog nacionalnog pamćenja i opreznosti, da nam se nikad i na bilo kojem prostoru gdje živimo ne ponovi genocid.
 DR. MERSIM ZILJKIĆ: Ovaj historijski projekt ima ulogu kolektivnog nacionalnog pamćenja |
Još da naglasim, BANA je osnovana u New Yorku, proistekla iz Odbora za očuvanje sjećanja na žrtve genocida u Plavu i Gusinju. Pored ovog projekta članovi BANA sa ekipom Avde Husienovića iz Sarajeva rade na još niz značajnih nacionalnih projekata, o čemu će te u budućnosti čuti, uključujući dokumentrani film o događajima u našem zavičaju o 1912., 13 i 1919., u Šahovićima 1924. Itd, rekao je dr. Ziljkić.
U toku gledanja filma, bilo je suza i jecaja… bez obzira na dužinu programa svi prisutni su ostali na svoja mjesta do samog kraja filma.
Nakon premijere prisutnima se obratio sandžački muftija hafiz Abdurrahman Kujević:
 SANDŽAČKI MUFTIJA HFZ. ABDURRAHMAN KUJEVIĆ |
– Nakon premijerno prikazanog filma kojeg smo odgledali nema potrebe posebno nešto govoriti. Ali obzirom na emanet koji nosim uputit ću nekoliko smjernica.
Allahov poslanik je rekao: “Vjernik ne smije dozvoliti da ga zmija dva puta ujede iz iste rupe”. Ovaj hadis jasno ukazuje da oprezan vjernik ne smije dozvoliti da ga ujede zmija ni jednom a kamoli više puta. Onda se nameće pitanje, šta nam je činiti nakon svih ovih strašnih 11 genocida koji su se dogodili našem narodu? Jasno, moramo napraviti odbrambene mehanizme koji će spriječiti da nam se ikada u budućnosti ponovi genocid. Taj mehanizam su naše institucije. Institucionalno organiziranje našeg naroda je štit od ponovljanja genocida i bilo kojeg oblika stradanja.
Produkcijom i prezentacijom dokumentarnog filma “Bošnjaci – genocid u kontinuitetu”, Bošnjačko američka nacionalna asocijacija (BANA) nam je pokazala kako se čuvaju nove generacije od zaborava i od toga da im se ponovi ili desi genocid! Da bi smo se zaštitili potrebno nam je da čuvamo i jačamo našu matičnu zemlju Bosnu, kako bi bila kadra da brani svoj narod u samoj Bosni i van Bosne. U tom kontekstu nam je obaveza i pravo da ostvarimo visok stepen kulturne autonomije Sandžaka koja će biti čvrst bedem između nas i našeg ponovnog masovnog stradanja.
Potrebna nam je slobodna, jaka i jedinstvena Islamska zajednica sa sjedištem u Sarajevu na čijem čelu će biti ulema koja će biti servis islamu i muslimanima. Trebaju nam jake institucije na polju nauke, kulture, politike i svim drugim oblastima koje će biti garant našeg opstanka ovdje.
Moramo se svi složiti oko ključnih i temeljnih ciljeva oko kojih nema kompromisa a jedan od tih jeste kultura sjećanja na genocid i prevencija od istog.
Obaveza nam je da imamo političare koji će štititi nacionalne interese i koji neće ni jedan naš interes izdati pa makar im se nudio sav dunjaluk i sve ono što je na njemu. Ja sam ubijeđen da bošnjački narod ide čvrstim koracima ka sigurnoj i svijetloj budućnosti jer gradi svoje institucije a dokaz tome je i vrijedna ekipa sandžačkih sinova koja je okupljena oko asocijacije BANA, zaključio je muftija hfz. Kujević, koji je na kraju proučio dovu za šehide Bosne, Sandžaka i cijelog ummeta.
Na premijeri se obratio i književnik Muhamed Mahmutović sa posebnom željom da se nikada ne ponovi genocid nad Bošnjacima. Dok je na početku programa Sead ef. Jasavić proučio ašare iz Kur’ana, a hor “Sultanija” je izveo par ilahija i kasida.
Svi sudionici ove prijemijere izuteno dirnuti kroz šta je prolazio bošnjački narod istakli su da DVD ovog filma mora da zauzme jedno glavnih mjesta u svakok bošnjačkoj kući i instituciji, i da bošnjačka djeca, kao i prijatelji Bošnjaka, istine i prvade, moraju gledati I znati šta se kroz historkju događalo Bošnjacima i kakve su genocidne metode vršene za potpuno uništenje našeg naroda.
Generalni medijski pokrovitelj dokumentranog filma i premijera je nacionalni web magazin Bošnjaci.Net iz New Yorka.
Premijera priređena u organizaciji BANA – Bošnjačko-američke nacionalne asocijacije i BKZ – Bošnjačke kulturne asocijacije.
Nakon premijere u Plavu, filma će biti prikazan u Gusinju, zatim Rožaje, Novi Pazar, Bijelo Polje, Pljevlja. (ERK)
 NA PREMIJERU IZ BOSANSKE U SANDŽAČKU KRAJINU: MUHAMED MAHMUTOVIĆ 
|
